Jedna od najzanimljivijih i najinspirativnijih priča na NEM-u 2017. dotiče se Izzeta Pinta, osnivača i predsjednika Global Agencyja, distributera ne samo slavnih turskih serija nego i televizijskih reality formata. Popularne serije koje su kupljene od Global Agencyja i prikazane u balkanskoj regiji uključuju „1001 noć“ i „Sulejmana Veličanstvenog“, a turska drama „Majka“ uskoro će se prikazivati u Hrvatskoj na RTL-u. Tajne uspjeha Izzeta Pinta svakako se mogu objasniti u smislu marketinških strategija i kvalitete proizvoda, ali i upornosti. Još prije deset godina Izzet Pinto bio je običan prodavač cipela u obiteljskoj trgovini, dok ga rođak, nakon nekoliko propalih poslovnih pothvata, nije nagovorio na prodaju formata. Nakon što je prodao prvi format, koji je postigao uspjeh u nekoliko zemalja, počeo se baviti turskim dramskim serijama te je krenuo skupljati snimke od turskih producenata.
„Isprva sam mislio da su turske serije toliko lokalno obilježene da bi ih se moglo prodati, ali pokušao sam. Među prvima bila je „1001 noć“, koja je ubrzo postala najpopularnija serija u mnogim zemljama. Držao sam dragulje u šaci, a nisam to shvaćao!“, objasnio je Pinto.
Kada je Pinto kupio prava za prodaju „Sulejmana Veličanstvenog“, zamalo je bankrotirao jer je uložio sav novac u promocijske aktivnosti diljem Turske. Rizik se isplatio budući da je serija istog trenutka postala hit u više od 80 zemalja diljem svijeta.
„Danas se ponosimo što smo prva tvrtka koja prodaje prava za format serije „Igre tišine“ koja je prikazivana u Srbiji na kanalu B92. Također smo započeli stvarati formate i zabilježili priličan uspjeh – naša prva dva formata prodana su u 30 zemalja“, objasnio je Pinto na kraju prezentacije o svom uspjehu.
Panel „Korisnici na prvome mjestu“ bavio se pitanjem tko su gledatelji za koje se kupuju formati i u kojoj je mjeri publika općenito stereotipna. Guy Bisson, direktor istraživanja za Ampere Analysis, istaknuo je da televizija više nije usredotočena samo na milenijsku publiku. Populacija stari, a medijske tvrtke to počinju shvaćati pa su se trgnule. Bissonovo istraživanje pokazuje da današnja kućanstva s malom djecom gledaju mnogo manje linearnih televizijskih programa, a mnogo više internetskih sadržaja; dobna skupina od 18 do 24 godine gleda još manje linearnih programa, pa se nameće ključno pitanje: što gledatelji žele? Carmen Alzner, suvlasnica i direktorica u tvrtki murphy+alzner, napomenula je da se medijska industrija mora usredotočiti na stvaranje nečeg što će ljude natjerati da požele stati s onim što trenutačno gledaju:
„Posegnemo za mobitelom 150 puta svaki dan, tražimo trenutke koje možemo podijeliti, mi aktivno tražimo zabavu. Brand mora biti svjestan toga i ispravno čitati ljude. Pepsi je uvelike pogriješio jer nije shvatio kakva je njihova publika.“
Boris Trupčević, direktor Styria Media Grupe za Hrvatsku, istaknuo je da se sve neprestano mijenja i da skupina FANG (Facebook, Amazon, Netflix, Google) želi uništiti tradicionalnu televiziju. Styria je na to odgovorila pokretanjem „Joomboosa“, kanala na YouTubeu koji predstavlja hrvatske zvijezde YouTubea:
„Tinejdžeri žele biti poput svojih idola – žele biti na YouTubeu. Njih se doživljava kao slavne osobe! To je dokaz da moramo ući u publiku i upoznati svoje gledatelje jer ne može se sve vidjeti iz istraživanja.“
Prezentacija „Od partnerske prodaje do upravljanja distribucijom sadržaja“ pozabavila se načinom distribucije sadržaja i izradom marketinških strategija. Gabor Harsanyi, potpredsjednik Upravljanja distribucijom sadržaja u Viacomu, objasnio je kako Viacom djeluje na različitim platformama primjenjujući različite poslovne modele. Od linearne do nelinearne televizije, partnerskog marketinga i potrošačkih proizvoda, programa prodaje, OTG događaja i sponzorstava, Viacom je predstavio svoju široku paletu promocijskih sposobnosti.
Jedna od najzanimljivijih osoba koja je privukla mnoštvo sudionika za svoju zatvorenu radionicu bio je profesor Goran Vlašić, predsjednik Vijeća Instituta za inovacije. Vlašiću su bila upućena razna pitanja, ali teme su se uglavnom usredotočile na mentalitet u središnjoj i istočnoj Europi:
„Mi imamo mnogo Nikola Tesla, ali imamo mnogo manje ljudi koji znaju što će učiniti sa svojom kreativnošću! U regionalnoj je kulturi snažno prisutna averzija prema riziku. A tvrtke ne bi trebale imati nacionalna ili lokalna obilježja!“
Moderator Stanislav Kimchev pitao je Vlašića zašto svi u svojoj državi pokušavaju stvoriti kopiju Silicijske doline. Vlašić je napomenuo da je ljudskom mozgu mnogo lakše oponašati negoli smisliti nešto novo. Raspravljalo se i o piratstvu, a Vlašić je istaknuo da je bolje pronaći novi poslovni model na temelju filozofije „svatko zarađuje“, uključujući vlasnike sadržaja i tvrtke za oglašavanje, nego da se borimo protiv piratstva kao takvog.
Panel „Dopustite da odaberem umjesto vas“ uglavnom se temeljio na „big data“ (podatkovnoj) analizi i tome kako se ona rabi u televizijskoj industriji. Iako se čini da je „big data“ samo mnoštvo brojeva i tekstova, ona obuhvaća mnogo više – a u medijima se može koristiti za praćenje ponašanja. Richard John Brešković, direktor marketinga u Hrvatskom telekomu, napomenuo je da je pojam „big data“ staromodan i da on inzistira na pojmu „uvid u potrošače“, budući da je blaži i bolje opisuje ono što taj analitički model čini. Nick Zhao, direktor za prodaju videorješenja za Središnju i Istočnu i nordijsku regiju tvrtke Huawei Technologies, istaknuo je da „big data“ treba koristiti za poboljšanje potrošačkog doživljaja i pametnije poslovne inteligencije. Ali tko je vlasnik „big data“? Meelis Lukka, voditelj tehnologija iz tvrtke Viaplay Baltic, misli da svatko posjeduje dio podataka i da to nije nešto što bi se trebalo skrivati.
Dan je zaključila zadivljujuća prezentacija „Julius filma“, mlade producentske kuće koja je napravila omaž „Blade Runneru“ u svojoj garaži bez ikakvih ulaganja. Oslanjajući se na veliku kreativnost, uspjeli su izraditi cijeli grad s pomoću maketa, različitih svjetlosnih kompozicija i tekstura. Dino Julius i Luka Hrgović publici su otkrili sve male tajne i objavili da uz pomoć Kickstarter kampanje kane financirati produkcijske troškove za svoj kratkometražni film „Slice of Life“.
Kraj pretposljednjeg dana NEM-a obilježio je FOX-ov party u starom dijelu grada. Rasplesana ekipa napunila je Lazarete, a osim iznimno raspoloženih gosta koji su uživali u druženju i predivnom pogledu na Dubrovnik, zvijezda večeri bio je i jedan mačak koji je zabavljao sve prisutne.
